Bosanski brdski konj

Diskusija u 'Priroda, ekologija' pokrenuta od dragon, 25-05-2015.

  1. dragon

    dragon Registrovani član

    Poruke:
    483
    Lajkovi:
    205
    Spol:
    Lokacija:
    [​IMG] Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, djelovima Srbije, Makedoniji, te u dijelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika).

    Po međunarodnoj klasifikaciji, bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv "bosanski poni" (eng. Bosnian Pony). Također, u literaturi koriste se i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj".

    U nauci je prihvaćeno stanovište da su konji ove pasmine daleki potomci divljih konja tarpana i przewalskog koji su križanjem sa arapskim konjima oformili pasminu današnjeg Bosanskog brdskog konja.

    To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja na kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran. Vrlo je poslušan, a istovremeno dovoljno temperamentan.

    [​IMG] Prosječna visina grebena ovog konja, mjerena štapom, je 130-140 cm, obim prsa je 135-162 cm i obim cjevanice 16-18 cm. Tjelesna težina se kreće oko 300-400 kg. Konj je pretežno kvadratnog formata, slabijih dubinskih i širinskih mjera, te osrednje koščatosti. Brdski konj se ubraja u tovarne životinje i na samaru može nositi 100-120 kg. Pored toga koristi se kao konj za vuču i jahanje.

    Što se tiče boje dlake, najzastupljenija je dorata (oko 42%), siva, odnosno, bijela boja (oko 20%), vrana (16%), alata (oko 15%), kulasasta (oko 6%), izabela (0,5%) i šaraca ima oko 0,5%.

    Radna sposobnost bosanskih brdskih konja ispitivana je do sada na različite načine, ali nije izgrađen čvrsti sistem takvih ispitivanja koji bi mogao poslužiti pri uzgojno-selekcijskom radu. Testiranja su vršena na tri načina: na ravnoj stazi galopom, održavanjem daljinskih jahačkih utakmica i održavanjem brdskih daljinskih utakmica. Prilikom ovih testiranja postignuti su slijedeći rezultati: 2400 m za 13,1 m/s; 12 km sa usponom - 20 km/h; 45 km sa usponom - 18km/h; 288 km (Bihać - Sarajevo)- 30h, 26 min (9,5 km/h).

    [​IMG] U početku rada ergele krenulo se sa nekoliko linija da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i do deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.

    U Bosni i Hercegovini organizovani uzgoj Bosanskog brdskog konja odvija se na ergeli Borike koja je udaljena 14 kilometara od Rogatice. Ergela je osnovana davne 1929. godine sa prvobitnim sjedištem u Sarajevu, a na Borike je preseljena 1947. godine, gdje se i danas nalazi.

    Krajem 2011. godine, istaknuti hipolog, autor i co-autor nekoliko knjiga i više naučnih radova o Bosanskom brdskom konju, Enver Žiga je u okolini Visokog osnovao vlastitu ergelu na kojoj se uzgajaju Bosanski brdski konji u čistoj krvi, a pod nazivom "ergela Žiga". Na ergeli je zastupljeno 8 rodova kobila i 3 linije pastuha.

    U Sloveniji se također nalazi dobro organizovana ergela Bosanskog brdskog konja čiji je vlasnik Anton Dolinšek, a locirana je u mjestu Zagorje ob Savi. Većina konja ove ergele vode porijeklo sa Borika, a ergela je ustrojena pod stručnim nadzorom Refika Telalbašića.

    [​IMG] U Hrvatskoj je također osnovana ergela Bosanskog brdskog konja "Gorski Kotar" čiji su osnivači Damir Voloder, Anton Dolinšek, Goran Voloder i Iko Voloder. Ergela se nalazi nedaleko od Fužina. Ergela trenutno broji 28 konja, a u njoj su zastupljene obje linije pastuha i većina rodova kobila sa ergele "Borike". Damir Voloder u Vrbovskom već ima ergele Boričkog arapskog konja i konja Akhal-Teke pasmine.

    U Njemačkoj postoji nekoliko udruženja uzgajivača Bosanskog brdskog konja, ali nije provjereno o kakvim se konjima radi, s obzirom na činjenicu da su pojedini uzgajivači nabavljali konje na pijacama u BiH bez stručne pomoći.

    25. maja 2005. godine postavljena je skulptura bosanskog brdskog konja ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

    8. aprila 2008. godine, u prisustvu brojnih gostiju, vlasnika ergela i uzgajivača iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije te Crne Gore, u Sarajevu je predstavljena monografija "Bosanski brdski konj" autora Envera Žige i Refika Telalbašića.

    Monografija donosi devet poglavlja kroz koja se na iscrpan način, uz mnoštvo informacija i fotografija, predstavlja autohtona pasmina bosanskog brdskog konja. (Wikipedia, Ptice.info)
     
    Hasan i upendo su lajkovali sadržaj.
  2. paxaro

    paxaro Registrovani član

    Poruke:
    714
    Lajkovi:
    229
    Spol:
    Lokacija:
    Nadam se da će biti očuvan kao pasmina.
     
  3. upendo

    upendo Registrovani član

    Poruke:
    565
    Lajkovi:
    202
    Spol:
    Lokacija:
    Izgleda jako i baš je lijep.

     
  4. Edmir

    Edmir Registrovani član

    Poruke:
    713
    Lajkovi:
    182
    Spol:
    Lokacija:
    Ugrožen opstanak bosanskog brdskog konja na ergeli Borike
    [​IMG] Ukoliko se nešto ozbiljno ne učini na poboljšanju uvjeta na ergeli Borike u narednih mjesec ili dva, tokom zime doći će u pitanje opstanak bosanskog brdskog konja na tom lokalitetu, smatra priznati bosanskohercegovački hipolog Enver Žiga.

    Bosanski brdski konj je bio saputnik bosanskog čovjeka od davnih vremena do današnjih dana i pomagao mu u teškim uvjetima preživljavanja. Ono što Žigu, kao zaljubljenika u bosanskog brdskog konja posebno boli, jeste činjenica da su ga svi pazili i čuvali dok im je trebao, a sada kada je ovaj konj objektivno izgubio svoju funkciju, svi su digli ruke od njega i niko o njemu ne vodi računa.

    Ergela Borike formirana je 1929. godine i od tada do danas tamo se veoma uspješno odvijao uzgoj bosanskog brdskog i arapskog konja. Nakon što je posljednjih godina došlo je do promjena u samoj ergeli, došla je u poziciju da se bori za svoj opstanak.

    Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja (MUUBBK) je nakon dobivanja informacija o lošoj situaciji u ergeli Borike formiralo komisiju koja je otišla na lice mjesta, tačnije na Borike i Sjemeće, da se uvjeri u kakvom je stanju ergela. Anton Dolinšek, predsjednik udruženja, Matjaž Mesarić, voditelj uzgojnog programa udruženja i Žiga, predsjednik Upravnog odbora MUUBBK, 24. jula otišli su u ergelu “Borike“, gdje su zatekli konje u veoma lošem stanju.

    - Dobili smo informaciju da je prošle godine iz ergele prodato oko 75 grla, od čega 50 bosanskog brdskog konja. Pregledali smo detaljno stanje i utvrdili da ono ni u kom slučaju nije dobro. Konji se nalaze na lokalitetu Sjemeća, oni su pušteni, niko ih ne obilazi, niko im ne donosi zob. Nekoliko mještana nam je reklo da ne pamte da je neko od vlasnika ili zvaničnika došao da obiđe te konje. Imali smo priliku da vidimo da su tri ždrijebeta jako ozlijeđena, jer su ih napali vukovi. Niko nije našao za shodno da dovede veterinara da pomognu tim životinjama da prežive, ili ako ne mogu da prežive da se barem uspavaju - kaže Žiga u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i naglašava da se jasno moglo vidjeti da za nadolazeću zimu nije pripremljeno ništa da bi konji mogli normalno prezimjeti.

    Na Borikama trenutno nema sijena i zobi, neophodnih za preživljavanje konja. Žiga kaže da se sjenarnik koji postoji na Borikama počeo urušavati, što pokazuje da vlasnici ergele nemaju u planu da u ergeli bilo šta rade.

    - Dugo sam vremena prisutan na Borikama i svake godine sam pravio godišnji pregled. Kada je ergela 2011. godine promijenila vlasnika na ergeli je bilo sjajno stanje. To je bila tako dobro uređena ergela da smo sa njom mogli da se hvalimo gdje god smo bili. Međutim, krajem 2011. nastupa period kada ergela iz godine u godinu nazaduje, da bi došli na ovo današnje stanje koje smo nedavno utvrdili i vidjeli da ima maksimalno dvadesetak grla bosanskog brdskog konja i desetak arapskog konja. Ono što je značajno jeste da je, ipak, gore ostao genetski materijal i da bi se ozbiljnim radom ergela mogla obnoviti - smatra Žiga.

    Komisija je nakon pregleda stanja predložila da se formira državna ergela na Borikama, koju bi finansirala oba entiteta. Prema mišljenju komisije, to bi bio veoma značajan potez sa stanovišta kulturnog naslijeđa. Žiga strahuje da bi gašenjem ergele Borike bio ugrožen opstanak pasmine bosanskog brdskog konja. Prema njegovim riječima, jednom kada se izgubi genetski materijal on se više ne može nadoknaditi.

    - Bosanski brdski konj je kapitalna vrijednost ne samo u BiH, nego svih država na području bivše Jugoslavije. To je pasmina koja je izuzetno vrijedna, kvalitetna, cijenjena u svijetu, mnogo više nego kod nas. Inače, bosanski brdski konj spada u red izrazito ugroženih pasmina. Ukoliko dođe do gašenja ergele na Borikama, ergela Žiga ostaje jedina u BiH sa 31 grlom, što je dovoljno da se nastavi uzgoj. Međutim, nedovoljno sa stanovišta generalnog očuvanja pasmine. Naše udruženje koje radi od 2010. godine napravilo je veliki pomak na uzgoju bosanskog brdskog konja i tako doprinijelo opstanku pasmine. Sada imamo ergele u Sloveniji, u Hrvatskoj, imamo tri uzgajivača u Njemačkoj i dva u Švicarskoj. Nekako smo uspjeli da prođemo u Evropsku uniju sa ovom našom pasminom - ističe Žiga.

    Ukoliko se nešto značajno ne uradi na planu očuvanja ergele “Borike“ u narednih mjesec ili dva, Žiga smatra da tamo poslije zime više neće biti konja. Prošlu zimu su konji preživjeli zahvaljujući mještanima koji su ih hranili.

    - Sumnjam da će neko to i dalje nastaviti raditi, pošto vlasnici konja ne vode računa o tome. U stvari, u ovom trenutku se ni ne zna ko je vlasnik ergele “Borike“. Navodno, to nisam siguran, ali se priča da je kompletna ergela pod velikom hipotekom. U takvom slučaju je teško govoriti o spašavanju ergele. Ako je to tačno, onda je niko ne može ni kupiti. Nema druge nego formirati potpuno novu ergelu, od vlasnika pokušati otkupiti konje ili ih oduzeti zbog nehumanog odnosa prema životinjama - zaključio je Žiga koji je gotovo cijeli svoj život proveo uz konje.

    Bosanski brdski konj je pasmina koja je prilagođena bh. uvjetima života, brdsko-planinskim. Riječ je o konju koji ne traži puno hrane, niti posebne uslove u pogledu smještaja, jako je izdržljiv, snažan, čvrst i otporan na bolesti.

    Do rata, koji je razorio BiH u periodu od 1992. do 1995. godine, prema Žiginim riječima, populacija bosanskog brdskog konja u BiH je iznosila oko 500.000 jedinki. Danas ih je ostalo ispod 200. (RSa, Ptice.info)
     
  5. dragon

    dragon Registrovani član

    Poruke:
    483
    Lajkovi:
    205
    Spol:
    Lokacija:
  6. Atilla

    Atilla Registrovani član

    Poruke:
    77
    Lajkovi:
    13
    Spol:
    Lokacija:
    Tako je, bez praktične upotrebe sve umire.
     
  7. Walker

    Walker Registrovani član

    Poruke:
    627
    Lajkovi:
    193
    Spol:
    Lokacija:
    Nek je sretno.
     

Podijeli stranicu

Pronađi: