Bosanski brdski konj

Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, djelovima Srbije, Makedoniji, te u dijelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika).

Po međunarodnoj klasifikaciji, bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv "bosanski poni" (eng. Bosnian Pony). Također, u literaturi koriste se i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj".

U nauci je prihvaćeno stanovište da su konji ove pasmine daleki potomci divljih konja tarpana i przewalskog koji su križanjem sa arapskim konjima oformili pasminu današnjeg Bosanskog brdskog konja.

To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja na kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran. Vrlo je poslušan, a istovremeno dovoljno temperamentan.

Prosječna visina grebena ovog konja, mjerena štapom, je 130-140 cm, obim prsa je 135-162 cm i obim cjevanice 16-18 cm. Tjelesna težina se kreće oko 300-400 kg. Konj je pretežno kvadratnog formata, slabijih dubinskih i širinskih mjera, te osrednje koščatosti. Brdski konj se ubraja u tovarne životinje i na samaru može nositi 100-120 kg. Pored toga koristi se kao konj za vuču i jahanje.

Što se tiče boje dlake, najzastupljenija je dorata (oko 42%), siva, odnosno, bijela boja (oko 20%), vrana (16%), alata (oko 15%), kulasasta (oko 6%), izabela (0,5%) i šaraca ima oko 0,5%.

Radna sposobnost bosanskih brdskih konja ispitivana je do sada na različite načine, ali nije izgrađen čvrsti sistem takvih ispitivanja koji bi mogao poslužiti pri uzgojno-selekcijskom radu. Testiranja su vršena na tri načina: na ravnoj stazi galopom, održavanjem daljinskih jahačkih utakmica i održavanjem brdskih daljinskih utakmica. Prilikom ovih testiranja postignuti su slijedeći rezultati: 2400 m za 13,1 m/s; 12 km sa usponom - 20 km/h; 45 km sa usponom - 18km/h; 288 km (Bihać - Sarajevo)- 30h, 26 min (9,5 km/h).

U početku rada ergele krenulo se sa nekoliko linija da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i do deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.

U Bosni i Hercegovini organizovani uzgoj Bosanskog brdskog konja odvija se na ergeli Borike koja je udaljena 14 kilometara od Rogatice. Ergela je osnovana davne 1929. godine sa prvobitnim sjedištem u Sarajevu, a na Borike je preseljena 1947. godine, gdje se i danas nalazi.

Krajem 2011. godine, istaknuti hipolog, autor i co-autor nekoliko knjiga i više naučnih radova o Bosanskom brdskom konju, Enver Žiga je u okolini Visokog osnovao vlastitu ergelu na kojoj se uzgajaju Bosanski brdski konji u čistoj krvi, a pod nazivom "ergela Žiga". Na ergeli je zastupljeno 8 rodova kobila i 3 linije pastuha.

U Sloveniji se također nalazi dobro organizovana ergela Bosanskog brdskog konja čiji je vlasnik Anton Dolinšek, a locirana je u mjestu Zagorje ob Savi. Većina konja ove ergele vode porijeklo sa Borika, a ergela je ustrojena pod stručnim nadzorom Refika Telalbašića.

U Hrvatskoj je također osnovana ergela Bosanskog brdskog konja "Gorski Kotar" čiji su osnivači Damir Voloder, Anton Dolinšek, Goran Voloder i Iko Voloder. Ergela se nalazi nedaleko od Fužina. Ergela trenutno broji 28 konja, a u njoj su zastupljene obje linije pastuha i većina rodova kobila sa ergele "Borike". Damir Voloder u Vrbovskom već ima ergele Boričkog arapskog konja i konja Akhal-Teke pasmine.

U Njemačkoj postoji nekoliko udruženja uzgajivača Bosanskog brdskog konja, ali nije provjereno o kakvim se konjima radi, s obzirom na činjenicu da su pojedini uzgajivači nabavljali konje na pijacama u BiH bez stručne pomoći.

25. maja 2005. godine postavljena je skulptura bosanskog brdskog konja ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

8. aprila 2008. godine, u prisustvu brojnih gostiju, vlasnika ergela i uzgajivača iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije te Crne Gore, u Sarajevu je predstavljena monografija "Bosanski brdski konj" autora Envera Žige i Refika Telalbašića.

Monografija donosi devet poglavlja kroz koja se na iscrpan način, uz mnoštvo informacija i fotografija, predstavlja autohtona pasmina bosanskog brdskog konja. (Wikipedia, Ptice.info)

Nadam se da će biti očuvan kao pasmina.

Izgleda jako i baš je lijep.

Ukoliko se nešto ozbiljno ne učini na poboljšanju uvjeta na ergeli Borike u narednih mjesec ili dva, tokom zime doći će u pitanje opstanak bosanskog brdskog konja na tom lokalitetu, smatra priznati bosanskohercegovački hipolog Enver Žiga.

Bosanski brdski konj je bio saputnik bosanskog čovjeka od davnih vremena do današnjih dana i pomagao mu u teškim uvjetima preživljavanja. Ono što Žigu, kao zaljubljenika u bosanskog brdskog konja posebno boli, jeste činjenica da su ga svi pazili i čuvali dok im je trebao, a sada kada je ovaj konj objektivno izgubio svoju funkciju, svi su digli ruke od njega i niko o njemu ne vodi računa.

Ergela Borike formirana je 1929. godine i od tada do danas tamo se veoma uspješno odvijao uzgoj bosanskog brdskog i arapskog konja. Nakon što je posljednjih godina došlo je do promjena u samoj ergeli, došla je u poziciju da se bori za svoj opstanak.

Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja (MUUBBK) je nakon dobivanja informacija o lošoj situaciji u ergeli Borike formiralo komisiju koja je otišla na lice mjesta, tačnije na Borike i Sjemeće, da se uvjeri u kakvom je stanju ergela. Anton Dolinšek, predsjednik udruženja, Matjaž Mesarić, voditelj uzgojnog programa udruženja i Žiga, predsjednik Upravnog odbora MUUBBK, 24. jula otišli su u ergelu “Borike“, gdje su zatekli konje u veoma lošem stanju.

- Dobili smo informaciju da je prošle godine iz ergele prodato oko 75 grla, od čega 50 bosanskog brdskog konja. Pregledali smo detaljno stanje i utvrdili da ono ni u kom slučaju nije dobro. Konji se nalaze na lokalitetu Sjemeća, oni su pušteni, niko ih ne obilazi, niko im ne donosi zob. Nekoliko mještana nam je reklo da ne pamte da je neko od vlasnika ili zvaničnika došao da obiđe te konje. Imali smo priliku da vidimo da su tri ždrijebeta jako ozlijeđena, jer su ih napali vukovi. Niko nije našao za shodno da dovede veterinara da pomognu tim životinjama da prežive, ili ako ne mogu da prežive da se barem uspavaju - kaže Žiga u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i naglašava da se jasno moglo vidjeti da za nadolazeću zimu nije pripremljeno ništa da bi konji mogli normalno prezimjeti.

Na Borikama trenutno nema sijena i zobi, neophodnih za preživljavanje konja. Žiga kaže da se sjenarnik koji postoji na Borikama počeo urušavati, što pokazuje da vlasnici ergele nemaju u planu da u ergeli bilo šta rade.

- Dugo sam vremena prisutan na Borikama i svake godine sam pravio godišnji pregled. Kada je ergela 2011. godine promijenila vlasnika na ergeli je bilo sjajno stanje. To je bila tako dobro uređena ergela da smo sa njom mogli da se hvalimo gdje god smo bili. Međutim, krajem 2011. nastupa period kada ergela iz godine u godinu nazaduje, da bi došli na ovo današnje stanje koje smo nedavno utvrdili i vidjeli da ima maksimalno dvadesetak grla bosanskog brdskog konja i desetak arapskog konja. Ono što je značajno jeste da je, ipak, gore ostao genetski materijal i da bi se ozbiljnim radom ergela mogla obnoviti - smatra Žiga.

Komisija je nakon pregleda stanja predložila da se formira državna ergela na Borikama, koju bi finansirala oba entiteta. Prema mišljenju komisije, to bi bio veoma značajan potez sa stanovišta kulturnog naslijeđa. Žiga strahuje da bi gašenjem ergele Borike bio ugrožen opstanak pasmine bosanskog brdskog konja. Prema njegovim riječima, jednom kada se izgubi genetski materijal on se više ne može nadoknaditi.

- Bosanski brdski konj je kapitalna vrijednost ne samo u BiH, nego svih država na području bivše Jugoslavije. To je pasmina koja je izuzetno vrijedna, kvalitetna, cijenjena u svijetu, mnogo više nego kod nas. Inače, bosanski brdski konj spada u red izrazito ugroženih pasmina. Ukoliko dođe do gašenja ergele na Borikama, ergela Žiga ostaje jedina u BiH sa 31 grlom, što je dovoljno da se nastavi uzgoj. Međutim, nedovoljno sa stanovišta generalnog očuvanja pasmine. Naše udruženje koje radi od 2010. godine napravilo je veliki pomak na uzgoju bosanskog brdskog konja i tako doprinijelo opstanku pasmine. Sada imamo ergele u Sloveniji, u Hrvatskoj, imamo tri uzgajivača u Njemačkoj i dva u Švicarskoj. Nekako smo uspjeli da prođemo u Evropsku uniju sa ovom našom pasminom - ističe Žiga.

Ukoliko se nešto značajno ne uradi na planu očuvanja ergele “Borike“ u narednih mjesec ili dva, Žiga smatra da tamo poslije zime više neće biti konja. Prošlu zimu su konji preživjeli zahvaljujući mještanima koji su ih hranili.

- Sumnjam da će neko to i dalje nastaviti raditi, pošto vlasnici konja ne vode računa o tome. U stvari, u ovom trenutku se ni ne zna ko je vlasnik ergele “Borike“. Navodno, to nisam siguran, ali se priča da je kompletna ergela pod velikom hipotekom. U takvom slučaju je teško govoriti o spašavanju ergele. Ako je to tačno, onda je niko ne može ni kupiti. Nema druge nego formirati potpuno novu ergelu, od vlasnika pokušati otkupiti konje ili ih oduzeti zbog nehumanog odnosa prema životinjama - zaključio je Žiga koji je gotovo cijeli svoj život proveo uz konje.

Bosanski brdski konj je pasmina koja je prilagođena bh. uvjetima života, brdsko-planinskim. Riječ je o konju koji ne traži puno hrane, niti posebne uslove u pogledu smještaja, jako je izdržljiv, snažan, čvrst i otporan na bolesti.

Do rata, koji je razorio BiH u periodu od 1992. do 1995. godine, prema Žiginim riječima, populacija bosanskog brdskog konja u BiH je iznosila oko 500.000 jedinki. Danas ih je ostalo ispod 200. (RSa, Ptice.info)

• Škole jahanja put za očuvanje bosanskog brdskog konja

Tako je, bez praktične upotrebe sve umire.

Nek je sretno.

Nakon što je tim eksperata iz Australije, Holandije i Slovenije otkrio da bosanski brdski konj posjeduje osobine drevnih pasmina, dvije članice ekspertnog tima iz Holandije istog su trenutka odlučile da počnu sa uzgojem ove pasmine u Holandiji. One su iz Slovenije odvele šest konja, a imaju namjeru taj broj povećati.

- Iako nisam imao namjeru prodavati konje, jer mi se broj koji sam imao uklapao u uzgojni program, na insistiranje Zefanje Vermeulen i Tanje de Bode morao sam im dati dvije rasplodne kobile, jednog pastuhića i jedno žensko ždrijebe. Međutim to je za njih bilo nedovoljno pa su kupile i dva kastrata od slovenačkih uzgajivača. Sve konje su odmah odvezle u Holandiju - rekao je Anton Dolinšek, predsjednik Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja i vlasnik ergele "Planido".

Tako se dalje povećao broj zemalja u kojima se uzgaja bosanski brdski konj, što je ohrabrujuće s obzirom na činjenicu da je ova izuzetno vrijedna pasmina bila praktično pred nestankom.

- Iako su ovo sve relativno mali koraci naprijed, sa stanovišta nas nekolicine koji se uporno borimo da sačuvamo pasminu to su veliki pomaci koji bi u konačnici mogli imati pozitivan ishod. Nama je 2017. godina bila uspješna, pored toga što smo značajno povećali brojnost pasmine, u Bosni i Hercegovini smo dobili dvije nove manje ergele i dva nova perspektivna uzgajivača, objavili smo drugu matičnu knjigu BBK, pohranili smo genetički materijal na Veterinarskom fakultetu u Ljubljani, a prvi put su uzgajivači bosanskog brdskog konja uvršteni u plan Federalnog ministarstva poljoprivrede za poticaje. Iako su ta sredstva skromna nama je važno da smo prepoznati kao neko čiji rad zavređuje pažnju - kaže Enver Žiga, vlasnik ergele "Žiga" i predsjednik Upravnog odbora Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja.

U 2018. godini očekuje se dalje povećanje brojnosti pasmine, a planirano je održavanje i dva naučna skupa na kojima bi trebalo da budu prisutni uzgajivači i ljubitelji bosanskog brdskog konja iz svih zemalja u kojima se trenutno uzgaja. Žiga napominje da je predsjednik Uzgojne komisije prof. dr. Matjaž Mesarić uključen je u sve poslove Udruženja te da on to radi sa velikom ljubavi i velika je podrška i u praktičnom i naučnom radu.

Zajedničkim radom uspio se značajno smanjiti koeficijent uzgoja u srodstvu što je uvijek problem kod male populacije. Također, uspjelo se sačuvati obje stare linije pastuha i uvedesti dvije nove, dok se kod rasplodnih kobila sačuvalo sve stare rodove i uvelo osam novih.

- Vrlo je značajno i to da se povećava interes za bosanskog brdskog konja pa s pravom očekujemo dalji napredak u 2018. godini - zaključuje Žiga. (Patria, Ptice.info)